Adolescenti su posebno ugrožena grupa kada je reč o onlajn bolestima zavisnosti (npr. zavisnost od društvenih mreža, online igara, pornografije ili kompulzivnog pretraživanja interneta). Adolescenti su prva generacija koja je odrastala uz pametne telefone, tablete i brzi internet. Oni su digitalni urođenici (eng. digital natives) i tehnologija im je sastavni deo svakodnevnog života.Pristup internetu je dostupan 24/7, što olakšava prekomerno korišćenje i razvoj zavisnosti.
Postoji nekoliko ključnih razloga zašto su adolescenti najpodložniji ovim vrstama zavisnosti:
Razvoj mozga u adolescenciji
Nezreo prefrontalni korteks:
Prefrontalni korteks je deo mozga koji je odgovoran za kontrolu impulsa, donošenje odluka i procenu rizika i tek se razvija tokom adolescencije. Zbog toga adolescenti često imaju smanjenu sposobnost da kontrolišu svoje impulsivne porive, uključujući i prekomerno korišćenje interneta.
Osetljivost na nagrade: Sistem nagrade u mozgu (posebno dopaminski sistem) je u adolescenciji hiperaktivan. Aktivnosti koje oslobađaju dopamin, poput dobijanja lajkova na društvenim mrežama ili pobeda u online igrama, stvaraju snažan osećaj zadovoljstva, što predstavlja factor rizika od bolesti zavisnosti.
Potreba za prihvatanjem i validacijom
Adolescencija je period kada mladi ljudi traže sopstveni identitet i prihvatanje od strane vršnjaka. Društvene mreže i online platforme pružaju priliku za brzu i laku validaciju putem lajkova, komentara i pratilaca. Sindrom “Strah od propuštanja” (FOMO – Fear of Missing Out) je naročito pristan kod adolescenata, oni su posebno osetljivi na osećaj da propuštaju važne događaje ili interakcije, što ih tera da konstantno proveravaju društvene mreže i ostanu “u toku”.
Uticaj vršnjaka i društveni pritisak
Adolescenti su pod jakim uticajem svojih vršnjaka, jer je u tom uzrastu prirodna razvojna faza potreba za pripadnošću društvenoj grupi Ako su njihovi prijatelji aktivni na društvenim mrežama ili online igrama, mladi će često slediti taj primer kako bi se uklopili i izbegli osećaj isključenosti. Društvene mreže često prikazuju idealizovane verzije kako spoljašnjeg izgleda tako i životnih narativa. To je posebno opasno, baš zato što nude nerealni prikaz, a adolescenti imaju izraženu potrebu za poređenjem sa drugima. Takvo konstantno poređenje sa online režijom,dovodi ih do osećaja nedovoljne vrednosti.
Emocionalna regulacija
Adolescencija je period emocionalnih turbulencija, uključujući stres, anksioznost i depresivne simptome. Online svet može poslužiti kao BEG od stvarnih problema, pružajući privremeno olakšanje. Prema mnogim istraživanjima, u ovom periodu jedna od dominatnih emocija je stid. Zbog toga, lakše im je da traže životne savete putem interneta, nego da pokrenu temu sa odraslima. Online igre i društvene mreže mogu biti način za emocionalnu regulaciju, ali istovremeno mogu dovesti do zavisnosti ako se koriste kao glavni mehanizam za suočavanje sa stresom.
Nedostatak roditeljskog nadzora
Mnogi roditelji nisu dovoljno upućeni u rizike prekomernog korišćenja interneta ili nemaju dovoljno znanja da postave odgovarajuće granice. Adolescenti često koriste internet bez nadzora, što povećava rizik od razvoja zavisnosti.
Dizajn platformi i algoritmi
Društvene mreže i online igre su dizajnirane da budu “zarazne” i da zadrže korisnike što duže. Algoritmi su optimizovani da prikazuju sadržaj koji izaziva najveću pažnju i emocionalnu reakciju. Adolescenti su posebno podložni ovim mehanizmima zbog svoje osetljivosti na nagrade i potrebe za stimulacijom.
Manjak životnog iskustva
Adolescenti nemaju dovoljno životnog iskustva da prepoznaju rizike i dugoročne posledice prekomernog korišćenja interneta. Takođe, iako su inteligentni i deluju zrelo, oni tek u ovom periodu odrastanja razvijaju kritičko razmišljanje. Često ne shvataju da je zavisnost od interneta ozbiljan problem sve dok ne postane prekasno.
Uticaj pandemije COVID-19
Tokom pandemije, adolescenti su bili prisiljeni da provode više vremena online zbog online nastave, druženja i zabave. Istraživanja su pokazala da je ovo dodatno povećalo rizik od razvoja zavisnosti.
Adolescenti su najugroženija grupa zbog kombinacije bioloških, psiholoških i socijalnih faktora. Njihov mozak je u razvoju, a potreba za prihvatanjem, validacijom i eskapizmom čini ih podložnima prekomernom korišćenju interneta. Ključno je podići svest o ovim rizicima, edukovati adolescente i roditelje, te promovisati zdrave navike korišćenja tehnologije. Roditelji, škole i društvo imaju važnu ulogu u prevenciji i ranoj intervenciji.